Hronični stres

Simptomi stresa

 

– pad raspoloženja, glavobolje
– napetost, razdražljivost, zabrinutost, osjećaj krivice
– poteškoće s koncentracijom, poteškoće u donošenju odluka
– nesanica ili pojačana potreba za snom
– smanjena otpornost organizma
– povlačenje od prijatelja i izbjegavanje socijalnih kontakata
– umanjena seksualna želja
– gubitak energije

Šta je stres?

Stres je sastavni dio života i podrazumijeva svaku promjenu na koju se trebamo prilagoditi. On je neizbježan i svakodnevan, a stresor (izvor stresa) je svaki događaj koji remeti svakodnevno funkcionisanje pojedinca i traži da se prilagodimo bilo da je riječ o vremenskim neprilikama, gužvi u saobraćaju, preko društvenih promjena do finansijskih problema, drugih ličnih problema, a na kraju i ličnih tragedija i prekretnica. Do stresa mogu dovesti i neke promjene koje tumačimo kao pozitivne kao što su zaljubljivanje, promjena mjesta boravka, promjena posla, itd.

Da li je stres uvijek loš?

Ne možemo reći da je stres sam po sebi loš, već način na koji pojedinac reaguje na njega. Svaku promjenu i iskustvo u životu osoba tumači na određen način i u vezi nje ima neka predviđanja za budućnost. Jedna osoba može da doživi promjenu posla kao novi izazov i nešto pozitivno što će da umanji stresnu reakciju, dok će druga to doživjeti kao zastrašujuće buduće iskustvo.

Kako se razlikuje naša reakcija na stres?

Najpoznatiji istraživač STRESA Richard Lazarus je istakao da stres počinje sa našom procjenom neke situacije. Najprije zapitamo sebe koliko je opasna ili teška određena situacija i koje resurse imamo da se nosimo s njom. Anksiozne osobe, osobe koje su podložne stresu, često odlučuju da je promjena (situacija) opasna, teška ili bolna i da nemaju način da se nose sa istom.

“Bori se ili bježi”

U trenutku kada neku situaciju opažamo kao stresnu dolazi do fiziološke reakcije koja se zove “bori se ili bježi”. Taj mehanizam je razvijen kroz evoluciju i u funciji je opstanka. Naime, u stresnim situacijama, koje su u praistoriji bile prilično jedostavne (npr. napad neke opasne životinje) tijelo se sprema za borbu ili bijeg i dolazi do niza hemijskih promjena u tijelu. Te promjene su neophodne i sastavni dio funkcionisanja našeg tijela kada je njihovo trajanje ograničeno.

Dugoročni stres

Ukoliko smo pod stresom kontinuirano to znači i da se fiziloške, hemijske i druge reakcije našeg tijela dugoročno mijenjaju. Stres utiče na imunitet, respiratorne funkcije, srce, mišiće, stomak, reproduktivne organe i kožu.

Stres i biofeedback

Zahvaljujući biofeedback-u učimo da podstičemo efikasniji mentalni i fizički odgovor na stres, da kontrolišemo pojedine procese organizma kao što su disanje, znojenje ruku, srčana frekvencija, krvni pritisak, itd. Biofeedback se može koristiti za prevazilaženje konkretnih simptoma, kao i za poboljšanje cjelokupnog zdravlja i jačanja imuniteta.  Radi se o neinvazivanoj tehnici bez neželjenih efekata, pa je idealan način liječenja za one koji  žele da izbjegnu lijekove ili one koji ih ne mogu koristiti, kao što su djeca, trudnice, itd. Često se kombinuje sa učenjem tehnika za opuštanje. Ova tehnika zahtijeva aktivno učešće klijenta. Broj seansi zavisi od simptoma zbog kojeg klijent dolazi, ali i od ukupnog psihofizičkog stanja klijenta i varira od 10 do 20 seansi, u nekim slučajevima i do 30.