Društvene mreže su već neko vrijeme svakodnevnica kako mladih tako i onih malo starijih. Zahvaljujući mrežama još od 2010. godine i pojave 3G, a kasnije 4G mreže omogućen je brz pristup internetu na mobilnim urađajima. Sve više ljudi svih uzrasta žive neku vrstu paralelnih života zahvaljujući svom virtuelnom identitetu koji može, a zapravo ne mora, da odgovara stvarnosti. Iako ove platforme nude brojne prednosti, kao što su lakša komunikacija i mogućnost kreativnog izražavanja, njihov negativni uticaj na mentalno zdravlje, socijalne vještine i emocionalnu stabilnost mladih može biti dalekosežan.
Prednosti društvenih mreža za mlade
Posredstvom mreža mladi ljudi imaju mogućnost da steknu nova prijateljstva, posebno među ljudima koji dijele slična interesovanja, ali i da ostanu u kontaktu sa prijateljima i porodicom koji ne žive npr. u istom gradu. Mnogi koriste društvene mreže kao način za izražavanje svoje kreativnosti, bilo da se radi o pisanju, muzici, fotografiji ili videu. Platforme poput YouTube-a, Instagram-a i TikTok-a daje priliku svim mladim ljudima, bez obzira iz kojeg dijela svijeta dolaze, da se izraze i pokažu svoja umijeća, što može pozitivno da utiče na njihovo samopouzdanje i motivaciju. Zahvaljujući Internetu sa šire tačke gledišta, a specifično mrežama, danas svi mogu da dođu do, gotovo, koje god informacije žele u nekoliko klikova.
Negativni uticaji društvenih mreža na mlade
Iako mreže donose određene koristi, prekomjerno korištenje ili negativno iskustvo na ovim platformama može imati štetne posljedice po mentalno zdravlje i opšte blagostanje mladih:
- Pritisak društvenih normi i perfekcionizam
Mnogi mladi ljudi su zavarani prezentacijama života na mrežama gdje sve izgleda savršeno ili skoro savršeno. Ta težnja ka savršenstvu povećava osjećaj nesigurnosti i izuzetno loše utiče na samopouzdanje. Američka psihološka asocijacija je objavila istraživanje u kojem se navodi da su tinejdžeri koji su smanjili upotrebu društvenih mreža za 50% samo tokom nekoliko nedelja, primjetili značajno poboljšanje u tome kako se osećaju u vezi sa svojom težinom i ukupnim izgledom, u poređenju sa vršnjacima koji su nastavili da koriste društvene mreže u uobičajenom obimu.
- Anksioznost i depresija
Jedna meta-analiza iz 2022. godine (Liu i saradnici) o povezanost između svakodnevne upotrebe društvenih mreža i rizika od depresije kod adolescenata je pokazala da su adolescenti koji provode više vremena na društvenim mrežama imali 59,6% veći rizik da razviju određene simptome depresije u poređenju sa onima koji su provodili manje vremena na mrežama. Tako se u skupinama ispitanika rizik od depresije povećavao za 13% za svaki dodatni sat proveden na društvenim mrežama. Ova povezanost bila je izraženija kod djevojčica nego kod dječaka, ali su i dječaci takođe pokazali značajan porast rizika. Slični rezultati su dobijeni u jednoj studiji iz 2024. godine (Aryal) koji ukazuju da upotreba mreža doprinosi porastu različiti simptomi anksioznosti čak do 35,4%.
- Problem ovisnosti
Nema ničeg iznenađujućeg u tome što i djeca i odrasli postaju zavisni od društvenih mreža—ove platforme su dizajnirane da aktiviraju sistem nagrađivanja u mozgu. Korisnici se brzo naviknu na stalno otpuštanje dopamina koje prati svaki „lajk“ ili pozitivan komentar na mreži, mozak „traži“ uvijek više. Pored toga algoritam društvenih mreža je takav da su postovi na koje smo u prošlosti najviše reagovali uvijek pri vrhu pretrage, čime nas podstiče da lajkujemo i objavljujemo, što nas tjera da ostanemo aktivni i nastavimo da skrolujemo. Ova vrsta ovisnosti ima dalekosežno negativan uticaj na globalno mentalno zdravlje i mozak, a prvi simptomi su svakako zanemarivanje školskih obaveza, povećana razdražljivost, nedostatak sna, te nedovoljna porodična okupljenost.
Šta je neophodno uraditi?
- Postavljanje ograničenja
Postavljanje jasnih i konstantnih vremenskih okvira je svakako prvi korak koji je nužno sprovesti. Mladi ljudi i roditelji bi trebali zajedničkim snagama da uravnoteže vrijeme provedeno na Internetu, koje će generalno direktno zavisiti od uzrasta djeteta. Tako djeca predškolskog uzrasta ne bi uopšte trebala da koriste društvene mreže. Osnovnoškolski uzrast ne bi trebao da bude izložen više od 1 sat dnevno, uz strogu kontrolu sadržaja i nadzor. Preporuka za tinejdžere je da to nikako ne bude više od 2 sata dnevno.
- Birati pozitivne sadržaje
Ohrabrivati i usmjeravati djecu i mlade da kritički biraju sadržaje kojima su izloženi, te ograničiti otvaranje naloga na društvenim mrežama za djecu do 12 godina.
- Razvijanje socijalnih kompetenci
Iako je online povezivanje korisno, važno je da mladi ljudi ne zaborave na važnost stvarnih, ličnih interakcija, te je neophodno da roditelji utiču na svoju djecu ličnim primjerom. Roditelji i djeca bi trebali da provedu vrijeme u zajedničkim aktivnosti u okviru kojih će imati prostor da izvrše uticaj jedni na druge.
- Edukacija o sigurnosti i privatnosti
Na kraju, neophodno je mnogo više edukacija iz ove oblasti kako djece i mladih, tako i roditelja, ali isto tako mnogo striktnije regulative koje će zaštiti djecu u virtuelnom svijetu.
Psihoterapija, Biofeedback i Neurofeedback 